Koncem osamdesetih i početkom devedesetih godina prošlog stoljeća na ovim prostorima dogodila su se velika politička previranja koja su rezultirala raspadom Jugoslavije i otvorenom velikosrpskom agresijom na Bosnu i Hercegovinu. U vihoru rata kidaju se sve niti organiziranog lovstva na prostoru Bosne i Hercegovine, gase se lovačke organizacije, a lovišta i divljač prepuštena su anarhiji, bezvlašću i ratnom kaosu. U rujnu 1992. godine, lovci sa prostora Hrvatske zajednice Herceg Bosne, u cilju očuvanja kontinuiteta lovstva, zaštite prirode i divljači, te ponovnog organiziranja lovaca i lovačkih društava, pokreću inicijativu o utemeljenju jedinstvene lovačke organizacije na prostorima Herceg Bosne. Ideja je realizirana 20. listopada 1992. godine u hotelu „Park“ u Širokom Brijegu. Tada su predstavnici lovačkih društava iz Širokog Brijega, Ljubuškog, Mostara, Čitluka, Neuma, Stoca, Ravnog, Čapljine, Posušja, Tomislavgrada, Livna i Rame, te predstavnici poduzeća Parkovi iz Mostara i Veterinarskog instituta Mostar, kao zastupnici na utemeljiteljskoj Skupštini, jednoglasno donijeli odluku o utemeljenju Lovačkog saveza Herceg Bosne. Bila je to povijesna odluka za hrvatsko lovstvo u Bosni i Hercegovini.

Rad Saveza nakon utemeljenja, u narednim danima, mjesecima i godinama odvijao se u ratnim okolnostima i sve aktivnosti bile su izravno pod utjecajem rata i ratnih događanja na prostoru Herceg Bosne. Bili su to dani ponosa i slave, dani borbe za svakog lovca, za svaku članicu, za identitet, za ime hercegbosansko i pravo na vlastiti Savez. Uspostavom mira stvorili su se povoljniji uvjeti za rad Saveza osobito s članstvom Središnje Bosne i Posavine. Održavaju se obnoviteljske skupštine lovačkih društava, Savez brojčano, organizacijski i personalno jača, širi svoj utjecaj i aktivnosti.

Prvo vodstvo Lovačkog saveza Herceg Bosne: lijevo – fra Petar Krasić -predsjedavajući utemeljiteljske skupštine Saveza; u sredini – Marinko Hrkać – prvi predsjednik Saveza; desno – Vlado Bošnjak – tajnik Saveza

U proljeće, 1995. godine u Širokom Brijegu održana je Skupština Saveza na kojoj su se prvi put zajedno našli zastupnici iz Središnje Bosne, Posavine i Hercegovine. Bio je to novi uzlet i potvrda zajedništva i želje hrvatskih lovaca u Bosni i Hercegovini da imaju vlastiti Savez. U Vitezu je 10. veljače 1996.godine održana još jedna povijesna Skupština Saveza, na kojoj je davna vizionarska inicijativa, začeta na utemeljiteljskoj Skupštini Saveza, na zadovoljstvo lovačkog i kinološkog korpusa Herceg Bosne, provedena u djelo. Utemeljen je Kinološki savez Herceg Bosne.

Nastojeći pravodobno i kvalitetno informirati i educirati svoje članstvo Savez se u prvim godinama svoga djelovanja oslanja na Lovački vjesnik, glasilo Hrvatskog lovačkog saveza. Međutim, kao neminovnost, u Savezu se osjećala potreba za vlastitim lovačkim glasilom. Vodeći se tom idejom u studenom 1997. godine Izvršni odbor Saveza donosi odluku o pokretanju glasila lovačkog i kinološkog saveza Herceg Bosne. Glasilu je dan naziv Hoop!, a njegov prvi broj promoviran je početkom srpnja slijedeće godine u Franjevačkoj galeriji na Širokom Brijegu. Tako je Savez dobio svoje informativno i stručno glasilo koje, od tada do danas, pulsira poput krvotoka i informira, educira i promovira hrvatskog lovca i hrvatsko lovstvo u Bosni i Hercegovini.

Organiziranjem lovstva i lovne kinologije, zaštitom prirode i divljači, izradom normativno-pravne dokumentacije, izobrazbom lovaca i pokretanjem lovačkog glasila, Savez se afirmirao i stvorio uvjete za još jedan odvažan iskorak. Istaknuo je kandidaturu za prijem u članstvo krovne svjetske lovačke asocijacije CIC-a (Conseil International de la Chasse et de la Conservation de Gibier). S nevjericom i oduševljenjem primljen je poziv za Generalnu skupštinu CIC-e koja je u svibnju 1999. godine održana u Milanu i na kojoj je Lovački savez Herceg Bosne primljen u punopravno članstvo Svjetske lovačke asocijacije. Ovaj uspjeh obilježen je 10. lipnja 2000. godine na Skupštini Saveza u Mostaru dodjelom prvih odličja Saveza i potpisivanjem povijesnog Sporazuma o suradnji s Hrvatskim lovačkim savezom.

Na 46. Generalnoj skupštini CIC-a 15. svibnja 1999. LSHB je primljen u punopravno članstvo CIC-a

Uspjeh na međunarodnom planu dao je poticaja da se krene u kvalitetnije organiziranje lovstva i na državnoj razini u Bosni i Hercegovini. U tom smislu predstavnici triju nacionalnih lovačkih saveza u BiH: Lovačkog saveza Herceg Bosne, Lovačkog saveza Republike Srpske i Saveza lovačkih organizacija BiH, u Sokocu su, u travnju 2001. godine, dogovorno utemeljili Savjet lovačkih saveza Bosne i Hercegovine, kao krovno organizacijsko, koordinacijsko i savjetodavno tijelo za lovstvo na državnoj razini.

Na blagdan Svetog Huberta 3. studenog 2002.godine, svečano i dostojanstveno, Savez je obilježio desetu obljetnicu svoga utemeljenja. Tim povodom izdana je Monografija koja od tada do danas, poput putovnice, slikom i riječi, na upečatljiv način promovira Savez, njegove članice i cjelokupno hrvatsko lovstvo u Bosni i Hercegovini.

Međunarodni uspjesi Saveza nastavili su se i u 2003. godini kada je Savez primljen u punopravno članstvo FACE (Federation des Associations de Chasseurs de la C. E. E.), lovačke asocijacije zemalja članica Vijeća Europe. Bilo je to na zasjedanju Generalne skupštine FACE-a, 13. rujna 2003. godine na Cipru.

Međutim, nije bilo vremena za slavlje. Pred Savezom je već bio novi veliki izazov, Zakon o lovstvu Federacije Bosne i Hercegovine. Ovaj Zakon, donesen u prosincu 2005.godine, dao je punopravni status Savezu i njegovim članicama, potvrdio postojeću organizaciju lovstva na prostoru Federacije Bosne i Hercegovine i otvorio novo poglavlje planskoga i organiziranog rada i razvoja lovstva u Bosni i Hercegovini.

Lovački savez Herceg Bosne danas je moderna i ugledna udruga građana utemeljena prema Zakonu o udrugama i Zakonu o lovstvu, koja kao nestranačka, nepolitička i neprofitna organizacija, predstavlja nacionalni lovački savez Hrvata u Bosni i Hercegovini, ali jednako tako i Savez svih njezinih naroda i građana. Savez trenutno ima oko 10.000 članova organiziranih u 55 članica, od kojih su 43 lovačke udruge/društva i 12 gospodarskih društava. Primarni cilj Saveza je djelovanje na području lovstva u smislu planiranja i provedbe jedinstvene lovne politike, razvoja i unapređenja lovstva, uzgoja, zaštite i korištenja divljači, očuvanja prirodnog staništa divljači, biološke i ekološke raznolikosti, lovne izobrazbe, njegovanja lovačke etike i običaja te zaštite prirode i ljudskog okoliša. U institucionalnom, organizacijskom i stručnom smislu, Savez je danas nezaobilazan čimbenik, sudionik i kreator svih pozitivnih procesa u lovstvu, i dostojan promicatelj lovnih, kulturnih, povijesnih i nacionalnih znamenitosti hrvatskog lovca i čovjeka u Bosni i Hercegovini.

Minimum 4 characters