U dalekoj prošlosti lovac je lovio divljač prije svega radi svojih potreba za hranom. Razvojem kulture lova današnji lovac divljač lovi najprije radi njezine trofejne vrijednosti, očuvanja prirodne ravnoteže, izlučivanja škartova iz lovišta ili pak radi njezine prekobrojnosti, a tek onda radi potrebe za hranom. Riječ trofej (franc. trophée ,…
Poštivanje lovačke tradicije i običaja nije samo vrlina lovaca, već bi to trebala biti i njihova nezaobilazna obveza. Njegovanje i osuvremenjivanje postojećih lovačkih običaja, uvođenjem novih, lijepih i sadržajnih koji su se već udomaćili u drugim lovačkim organizacijama, obogatilo bi nam društveni život, a druženje bi nam činilo ljepšim, raznovrsnijim,…
A) KRUPNA DIVLJAČ Srndać: (u nizinskim i brdskim lovištima) od 1. 5. do 30. 9. (u planinskim lovištima) od 1. 6. do 30. 10./ Srna i lane : od 1. 10. do 31. 1. Divokoza: od 1. 9 do 31. 12. Kozorog od 1. 8. do 31. 12. Muflon: od…
Već u najranijoj povijesti ljudskog roda lov je bio sastavni dio života. Da bi osigurao dovoljno hrane čovjek počeo je loviti. U početku su to bile primitivne tehnike lova koje su djelomično zadovoljile njegove potrebe za hranom. Lovom je čovjek stjecao iskustvo, dobivao znanje i vještinu, počeo je koristiti predmete…
Unutarnji i vanjski uzroci bolesti divljih životinja Unutarnji uzroci: Unutarnji uzroci su nasljednost, konstitucija, kondicija i anomalije.Anomalije:Hermafroditizam: u srneće divljači pojavljuje se tzv. prava-lažna dvospolnost (pseudohermaphroditismus verus) muškog tipa. Za nju je tipično postojanje oba testisa premda sekundarne spolne oznake odgovaraju ženskom spolu (klitoris-sličan penisu, labioskrotalni nabori slični vulvi). Kod…
Pernata divljač su one ptice koje slobodno žive u prirodi, koje su u Zakonu o lovstvu FBiH navedene kao lovostajem zaštićena i nezaštićena divljač. U lovostajem zaštićenu divljač spadaju: veliki tetrijeb-mužjak, fazan, prepelica, jarebica kamenjarka, jarebica poljska, jarebica šumska-mužjak, šljuke, divlji golubovi, grlica, divlje patke, divlje guske i crna liska.…
Puh (lat. Glis glis L.) Razred: Sisavci (Mammalia L.),red: Glodavci (Rodentia)porodica: Puhovi (Myoxdae) Nalik na vjeverice, no građom bliži miševima. Ima kratke noge razvijene za penjanje i dug, dlakav rep. U svakoj čeljusti ima po dva oštra, duga sjekutića. Živi po šumama i vrtovima Europe. Proždrljivi su, a hrane se…
SRNA (lat. Capreolus – capreolus L.) Razred: Sisavci (Mammalia L.),red: Papkari (Artiodactyla L.),porodica: Jeleni (Cervidae L.) Rasprostranjenost:Istočna granica ove vrste pruža se od Ladoškog jezera prema Crnom moru, ali prije njega zaobilazi strepe (Kumo-Manične) i skreće prema Balkanu. Zapadna granica kreće se od skandinavskih planina uz zapadne obale Britanskog otočja…
