Već u najranijoj povijesti ljudskog roda lov je bio sastavni dio života. Da bi osigurao dovoljno hrane čovjek počeo je loviti. U početku su to bile primitivne tehnike lova koje su djelomično zadovoljile njegove potrebe za hranom. Lovom je čovjek stjecao iskustvo, dobivao znanje i vještinu, počeo je koristiti predmete iz prirode (kamen, drvo, vatra). Uz obradu kamena koji je na vrhu bio zašiljen, te stavljanjem tako obrađenog kamena na dugu granu izradio je primitivno koplje. Oružje za lov postajalo je sve učinkovitije kao i tehnike lova, to je čovjeku omogućilo da osigura dostatnu količinu hrane za sebe, svoju obitelj i cijelo pleme.
Današnje tehnike lova nisu se mnogo promijenile od prošlosti, tako da i danas imamo pojedinačni i skupni lov, lov dočekom na zemlji, visokoj čeki, lov uz vabljenje i maskiranje i slično. S obzirom na divljač danas razlikujemo lov na krupnu divljač i lov na sitnu divljač.
LOV KRUPNE DIVLJAČI
Krupnu divljač lovimo puškama risanicama. Pod pojmom puška risanica podrazumjevamo pušku koja ima na unutarnjoj strani cijevi zavijene žljebove koji služe za rotaciju puščanog zrna koje nakon opaljenja prolazi kroz cijev. Pri tome zrno dobiva rotaciju i lakše zadržava smjer kretanja.
U krupnu divljač koja se lovi puškama risanicama spadaju: jelen obični, srna obična, muflon, divojarac, medvjed, vuk, divlja svinja. Divlju svinju se osim puškama risanicama može loviti i puškama sa glatkom cijevi uz najmanji kalibar kugle 16.
Načini lova krupne divljači su:
1) lov dočekom na zemlji
2) lov dočekom na visokoj čeki
3) lov vabljenjem
4) lov prigonom (krmače se mogu loviti na ovaj način do lovostaje)
5) lov dočekom i šuljanjem (veprovi se ovako love nakon lovostaje za krmače)
LOV SITNE DIVLJAČI
Sitnu divljač (zec, lisica, pernata divljač, jazavac) lovi se puškama sa glatkim cijevima. Za svaku vrstu sitne divljači daje se minimalni promjer sačme koja se može koristiti za lov.
Načini lova sitne divljači su:
1) lov prigonom
2) lov pogonom
3) lov traganjem s lovačkim psima
4) lov dočekom u preletu
LOV KRUPNE DIVLJAČI
JELEN OBIČNI (Cervus elafus L.)
Jelen se na našim prostorima obično lovi najviše tijekom rike, koja u nas počinje početkom rujna i završava oko 20. rujna. U rici je najbolje loviti jelena u paru, tj. po dva lovca zajedno, kako bi jedan rikalicom izazivao jelena na riku, dok se drugi lovac u to vrijeme približava jelenu čija je pažnja usredotočena na riku drugog lovca. Jelena se može loviti i dočekom te šuljanjem u vrijeme kada vremenske prilike to dozvoljavaju (slaba kiša, vlažno tlo), a naročito po tragu na svježe napadalom snijegu. Košute odnosno telad, love se u pravilu izvan rike šuljanjem ili dočekom, premda se mogu loviti i za vrijeme rike, ali tada ometamo u lovu one koji žele odstrijeliti jelena.
Najmanja dopuštena kinetička energija zrna na 100m (džula): 2.500
Najmanja dopuštena težina zrna (grama): 8,20
Najveća dopuštena daljina strijeljanja (metara): 150
DIVLJA SVINJA (Sus scrofa L.)
Divlje svinje se najviše love dočekom s visokih zasjeda ili prigonom odnosno brakadom, koji su lovovi iznimno dozvoljeni za tu divljač. Obučenost pasa samo za lov divljih svinja nužna je kako oni ne bi uznemiravali druge vrste divljači. Iznimno od odredbe, kod odstrjela divlje svinje dopuštena je upotreba jediničnog zrna (kugle) iz lovačke puške sačmarice, a najveća dopuštena daljina strijeljanja je 40 metara.
Najmanja dopuštena kinetička energija zrna na 100m (džula): 2.500
Najmanja dopuštena težina zrna (grama): 8,20
Najveća dopuštena daljina strijeljanja (metara): 150
SRNA OBIČNA (Capreolus capreolus L.)
Srnjaka se najčešće lovi dočekom na livadama na koje pred večer ili u rano jutro dolazi na pašu. Lovimo ga također i šuljanjem za pogodna vremena. U vrijeme parenja tj. koncem srpnja i početkom kolovoza lovi se srnjak vabljenjem oponašajući zov srne.
Srne i lanad lovimo dočekom i šuljanjem, a kako se lov na njih odvija u jesen i zimi, to je šuljanje najčešći način lovljenja, pri čemu se koriste i tragovi na snijegu ukoliko ga ima.
Najmanja dopuštena kinetička energija zrna na 100m (džula): 1000
Najmanja dopuštena težina zrna (grama): 3,24
Najveća dopuštena daljina strijeljanja (metara): 150
DIVOKOZA I MUFLON (Rupicapra rupicapra L. i Ovis musimon)
Najmanja dopuštena kinetička energija zrna na 100m (džula): 2000
Najmanja dopuštena težina zrna (grama): 4,80
Najveća dopuštena daljina strijeljanja (metara): 200
MEDVJED (Ursus arctos L.)
Najmanja dopuštena kinetička energija zrna na 100m (džula): 3500
Najmanja dopuštena težina zrna (grama): 11,50
Najveća dopuštena daljina strijeljanja (metara): 100
LOV SITNE DIVLJAČI
ZEC DIVLJI (Lepus europaeus Pal.)
Zec se lovi psima goničima rjeđe ptičarima i šunjkavcima. Lov ptičarima je vrlo atraktivan, pa je stoga najčešći na ovom području. Može se loviti prigonom, pogonom i kružnim lovom.
Dopušten promjer sačme (milimetara): 3,0 – 4,5
Najveća dopuštena daljina strijeljanja (metara): 50
CRVENA LISICA (Vulpes vulpes L.)
Lisica se lovi uglavnom u svakom skupnom lovu. Čest je i pojedinačan lov čekanjem i vabljenjem. Iste vrijednosti promjera sačme i najveće dopuštene daljine strijeljana vrijede i za jazavca.
Dopušten promjer sačme (milimetara): 3,5-5,1
Najveća dopuštena daljina strijeljanja (metara): 50
LOV MALIH ZVIJERI
KUNE, LASICA MALA, TVOR (Mustelidae, Mustela nivalis L., Mustela Putorius L.)
Dopušten promjer sačme (milimetara): 3,0 – 4,0
Najveća dopuštena daljina strijeljanja (metara): 40
LOV PERNATE DIVLJAČI
FAZAN (Phasianus sp. L.)
Fazan se lovi psima ptičarima i rjeđe šunjkavcima. Može se loviti prigonom, pogonom i kružnim lovom.
Dopušten promjer sačme (milimetara): 3,0 – 4,0
Najveća dopuštena daljina strijeljanja (metara): 40
PREPELICA PUĆPURA I VIRDŽINIJSKA (Coturnix coturnix L.)
Prepelica se lovi isto kao i fazan. Lovi se ujutro i navečer na strnjacima (površine s kojih je netom skinuta žitarica, npr. pšenica).
Dopušten promjer sačme (milimetara): 1,7 – 3,5
Najveća dopuštena daljina strijeljanja (metara): 35
PATKE (Anatidae L.)
Divlje patke se love na preletu ali i potragom sa psima. Najzanimljiviji je lov zimi na tekućim vodama šuljanjem. Zapamtimo da u lovnu divljač spadaju naredne vrste pataka: gluhara, kržulja, glavata, kreketaljka, žličarka, krunata, lastarka i pupčanica
Dopušten promjer sačme (milimetara): 3,0 – 4,0
Najveća dopuštena daljina strijeljanja (metara): 40
